O pušenju
Pušenje je proces udisanja dima koji nastaje sagorijevanjem duhanskog lista, najčešće u obliku cigareta, cigara, lule ili nargila. Iako se posmatra kao jednostavna radnja, iza svakog udaha stoji hemijska reakcija koja u organizam unosi hiljade jedinjenja.
Kratka istorija duhana
Duhan (Nicotiana tabacum) potiče iz Amerike, gdje su ga starosjedilačke zajednice koristile u ritualnim i medicinskim svrhama više od dvije hiljade godina. Nakon dolaska evropskih moreplovaca u 15. stoljeću, biljka je brzo prenesena u Španiju, Portugal, Osmansko carstvo i dalje.
Na prostor Balkana duhan stiže u 17. stoljeću, prvo preko osmanske trgovine. Već tokom 19. stoljeća oblasti oko Vranja, Skoplja i Prilepa postaju regionalno poznate po proizvodnji orijentalnog duhana fine arome, dok Vojvodina razvija plantaže grubljih vrsta.
Hemijski sastav duhanskog dima
Kada gori na temperaturi između 700 i 900 stepeni Celzijusa, duhan otpušta složen aerosol koji sadrži čvrste čestice i gasove. Do sada je identifikovano više od sedam hiljada različitih jedinjenja, od kojih je najmanje 250 poznato kao štetno, a 69 kao dokazano kancerogeno.
| Jedinjenje | Grupa | Efekat |
|---|---|---|
| Nikotin | Alkaloid | Zavisnost, ubrzan puls |
| Katran | Čestice | Karcinogen, oštećenje pluća |
| Ugljen-monoksid | Gas | Smanjen transport kisika |
| Formaldehid | Aldehid | Iritant, karcinogen |
| Benzen | Aromat | Leukemija |
| Arsen | Metaloid | Karcinogen, kardiotoksin |
| Kadmijum | Metal | Oštećenje bubrega |
| Cijanidni gasovi | Cijanidi | Uticaj na disanje ćelija |
Oblici konzumacije duhana
Najrasprostranjeniji oblik konzumacije. Industrijski se proizvode sa dodatkom aromatičnih materija i papira koji reguliše brzinu sagorijevanja.
Sadrže duhan umotan u duhanski list. Iako se dim rjeđe udiše u pluća, apsorpcija nikotina kroz sluznicu usne šupljine je značajna.
Duhan se puši u posebno oblikovanoj posudi. Tradicionalni oblik povezan sa manjim brojem cigareta, ali sličnim rizikom za usnu šupljinu.
Duhan se zagrijava iznad ćumura i dim prolazi kroz vodu. Sesija od 45 minuta ekvivalentna je pušenju do stotinu cigareta po volumenu udahnutog dima.
Bezdimni oblik gdje se listovi drže između zuba i obraza. Povezan sa karcinomom usne šupljine i oštećenjem desni.
E-cigarete i uređaji za zagrijavanje duhana. Emituju aerosol umjesto klasičnog dima, ali sadrže nikotin i različite hemikalije čiji se dugoročni efekti još istražuju.
Kako se puši u Srbiji · profil populacije
Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije, prosječan pušač konzumira između 15 i 20 cigareta dnevno, a prvo iskustvo sa duhanom često se dešava između 14. i 17. godine. Urbane sredine bilježe nešto nižu prevalenciju od ruralnih.
Duhan u kulturi i svakodnevici
"Dim se diže sporo, ali ostavlja tragove na svemu čega se dotakne — na zavjesama, na koži, na uspomenama."
Kroz stoljeća, duhan je bio simbol razmišljanja, pauze, društvenog okupljanja. Kafane, redakcije novina i umjetničke radionice bili su nezamislivi bez zavjese dima. Danas, kada je pušenje u većini zatvorenih javnih prostora regulisano, uloga duhana u ritualima svakodnevice se mijenja.
Regulatorni okvir · osnovni pojmovi
- 01Zakon o zaštiti stanovništva od izloženosti duhanskom dimu (Sl. glasnik RS)
- 02Zakon o duhanu i pravilnici Uprave za duhan
- 03FCTC — Okvirna konvencija o kontroli duhana Svjetske zdravstvene organizacije
- 04Direktiva 2014/40/EU — evropski standard označavanja duhanskih proizvoda
- 05Nacionalni program prevencije upotrebe duhana kod djece i mladih
Osnovna terminologija
Neposredna inhalacija dima iz gorećeg duhanskog proizvoda.
Izloženost okolnom duhanskom dimu drugih pušača.
Ostaci hemikalija na tekstilu, koži i površinama nakon pušenja.
Prosječna količina nikotina apsorbovana iz jedne cigarete (~1 mg).
Jedinica: broj kutija dnevno pomnožen brojem godina pušenja.
Vraćanje pušenju nakon perioda apstinencije.